Online Read Free Novel
  • Home
  • Romance & Love
  • Fantasy
  • Science Fiction
  • Mystery & Detective
  • Thrillers & Crime
  • Actions & Adventure
  • History & Fiction
  • Horror
  • Western
  • Humor

    Alef Science Fiction Magazine 006

    Page 27
    Prev Next


      Mora da te je mučio košmar!«

      debelu podlogu:

      Barton se, jecajući i drhteći, uspravi.

      Barton je razgovarao sa Monatom dok

      Protrlja ruke, a zatim opipa lice. Beše

      kiša nije, otprilike za pola sata, prestala.

      mokro. Ali od znoja, a ne od krvi.

      Monat je zaspao; Kaz se nije ni budio.

      »Sanjao sam«, reče. »Bilo mi je šest

      Barton pokuša da se vrati u krevet, ali nije

      godina i bio sam u gradu Turu, u Fran‐

      mogao da zaspi. Nikada se nije osećao

      cuskoj, gde smo tada živeli. Moj privatni

      toliko usamljenim, i bojao se da se

      učitelj, Džon Gilkris, odveo je mene i mog

      košmar može ponoviti. Ubrzo iziđe iz

      brata Edvarda da vidimo pogubljenje

      kolibe i uputi se ka onoj koju Vilfreda

      žene koja je otrovala svoju porodicu. To

      beše odabrala. Pre nego što ude, oseti

      je uživanje, rekao je Gilkris.

      miris duvana. Vrh njene cigarete sijao je u

      »Bio sam uzbuđen i virio sam kroz prste

      mraku. Ona je bila tamna figura koja

      kada nam je rekao da ne gledamo

      uspravno sedi na gomili trave i lišća.

      poslednje trenutke pred padanje sečiva

      »Zdravo«, reče. »Nadala sam ti se.«

      giljotine. Ali ja jesam; morao sam. Sećam

      »To je instinkt za ličnu svojinu«, reče

      se male nelagode u stomaku, ali to je bio

      Barton.

      jedini efekat koji je jeziva scena imala na

      »Sumnjam da je to instinkt u čoveku«,

      mene. Izgledalo je kao da sam bio drugde

      kaza Frigit. »Neki ljudi su šezdesetih to

      dok sam to gledao; kao da sam video celu

      jest — hiljadu devetsto šezdesetih godina

      stvar kroz debelo staklo, kao da je bilo

      — pokušali da dokažu da čovek poseduje

      nestvarno. Ili sam ja bio nestvaran. Sve u

      instinkt koji su zvali teritorijalnim

      svemu, stvarno nisam bio užasnut.«

      imperativom. Ali...«

      Monat pripali još jednu marihuanu.

      »Dopada mi se ta formulacija. Lepo

      Beše dovoljno svetlosti, da ga je Barton

      zvuči«, prekide ga Barton.

      mogao videti kako vrti glavom. »Kakav

      »Znao sam da će ti se svideti«, reče

      divljak. Možeš misliti, ne samo da ubijaš

      Frigit. »Ali Erdri i ostali pokušali su da

      zločince, sečeš im glave. Javno! Još i

      dokažu, ne samo da čovek ima instinkt da

      dozvoliš deci da to gledaju!«

      traži izvesnu oblast na Zemlji kao svoju

      »U Engleskoj su bili nešto humaniji«,

      vlastitu, već i da potiče od majmuna‐

      reče Barton. »Vešali su kriminalce!«

      ubice. I nagon da ubije još je velik u

      »Sigurno su Francuzi hteli da priušte

      njegovom nasleđu od majmuna‐ubice. To

      narodu da bude potpuno svestan da oni

      objašnjava nacionalne granice, oba pat‐

      prolivaju krv svojih kriminalaca«, reče

      riotizma, nacionalni i lokal, kapitalizam,

      Monat. »Njihove su ruke bile krvave. Ali,

      rat, ubistvo, zločin, i tako dalje. Ali druga

      očito, ovaj aspekt nije nikome padao na

      škola mišljenja, ili temperamentnog nagi‐

      pamet. Bar ne svesno. Tako sada, posle

      njanja, tvrdila je da su sve ovo rezultati

      koliko godina — šezdeset tri? — ti

      kulture, kulturnog kontinuiteta društava

      popušiš malo marihuane i ponovo doživiš

      posvećenih od najdavnijih vremena u ple‐

      incident za koji si uvek verovao da ti nije

      menska neprijateljstva, rat, ubistvo, zlo‐

      naneo štetu. Ali ovog se puta trgneš

      čin, i tako dalje. Promeni kulturu, i maj‐

      užasnut. Vrištao si kao prestrašeno dete.

      mun‐ubica je nestao. Nestao, zato što

      Reagovao si kako je trebalo da reaguješ

      nikada nije ni bio tamo, poput čovečuljka

      kad si bio dečak. Ja bih rekao da je mari‐

      na stepeništu. Ubica je društvo, i društvo

      huana otkopala izvesne duboke naslage

      odgoji nove ubice iz svake serije novoro‐

      represije i razotkrila užas koji je u tebi bio

      đenčadi. Ali postoje pojedina društva

      121

      sastavljena od preobrazovanih, to je

      bregova. Ali bregovi su bili tako visoki i

      istina, ali još društva, koja ne odgajaju

      neravni, da je njihovo stvarno prebivalište

      ubice. I ona su dokaz da čovek ne vodi

      iznosilo oko devet kvadratnih milja. U tri

      poreklo od majmuna‐ubice. Ili je trebalo

      rejona koja je proučavao, otkrio je da je

      da kažem, on možda vodi poreklo od

      otprilike jedna trećina izgradila domove

      majmuna, ali više ne nosi gene ubice, kao

      uz kamene zdele porek Reke, a druga

      što ne nosi ni gene za maljavu kožu, ili

      trećina oko zdele u unutrašnjosti. Dvesta

      krupne kosti, ili lobanju kapaciteta svega

      šezdeset jedna osoba po kvadratnoj milji

      650 kubnih centimetara.«

      deluje kao velika populacija, ali brda su

      »Sve je to veoma zanimljivo«, reče

      bila gusto obrasla drvećem i topografski

      Barton. »Dublje ćemo zaći u teoriju drugi

      uvojita, da se mala grupa koja tu živi

      put. Dozvoli mi, ipak, da ti ukažem na to

      mogla osećati izolovanom. A na poljani

      da

      gotovo

      svaki

      član

      uskrsnutog

      retko beše gužve, izuzev u vreme obeda,

      čovečanstva potiče iz kulture koja je

      jer su ljudi odavde bili u šumama ili

      podsticala rat, i ubistvo, i zločin, i

      ribarili duž obale Reke. Mnogi su radili na

      silovanje, i pljačku, i ludilo. To su ovi ljudi

      čunovima ili bambusovim čamcima sa

      medu kojima živimo i sa kojima moramo

      željom da love ribu u sredini Reke. Ili, kao

      da radimo. Možda će se jednog dana

      Barton, da idu u istraživanje.

      iznedriti nova generacija. Ne znam.

      Biljke bambusa behu iščezle, premda je

      Prerano je o tome govoriti, ako smo tu

      bilo očito da će ubrzo biti nadomeštene.

      svega sedam dana. Ali, dopadalo nam se

      Bambus fenomenalno raste. Barton je

      to ili ne, mi smo u svetu naseljenom

      ocenio da biljka visoka pedeset stopa

      bićima koja vrlo često delaju kao da su

      može porasti, od nicanja do sazrevanja,

      bila majmuni‐ubice.

      za deset dana.

      U međuvremenu, vratimo se našem

      Njegova družina marljivo je radila i

      modelu.«

      posekla onoliko koliko su mislili da im

      Sedeli su na bambusovim hoklicama

      treba za čamac. Ali želeli su i da se zaštite

      pred Bartonovom kolibom. Na bambuso‐

      od lopova, pa su upotrebili još drveta da

      vom stočiću pred njima stajao je model

      podignu,

      visoku

      ogradu.

      Ovo

      je

      čamca načinjen od bora i bambusa. Imao

      završavano istog dana kad je i model

    &nbs
    p; je dvostruki trup, povrh toga, platformu

      upotpunjen. Nevolja je bila što će morati

      sa niskom ogradom u sredini. Beše tu

      da grade čamac na poljani. Nikada ga

      jedan jarbol, vrlo visok, sa uzdužnim

      neće moći proneti između drveća i niz

      trougaonim jedrom i blago uzdignut most

      neravna brda, ako ga tu izgrade.

      sa kormilom. Barton i Frigit upotrebili su

      »Da, ali ako se iselimo i osnujemo novu

      chert noževe i oštricu makaza da izrežu

      bazu, uletećemo u opoziciju«, Frigit je

      model katamarana. Barton je čamcu, kad

      rekao. »Ovde nema kvadratnog inča

      bude gotov, namenio ime Hadžija. Ići će

      mede obrasle visokom travom da neko

      na hadžiluk, iako mu cilj nije Meka.

      na nju ne polaže pravo. A, kako je to tako,

      Nameravao je da jedri uzvodno Rekom,

      ti moraš nezakonito da stupiš na nečije

      dokle čamac izdrži. (Zasad, reka je postala

      imanje da bi se domogao poljane. Dosad,

      Reka).

      doduše, niko nije pokušao da digne nos

      Njih dvojica govorahu o teritorijalnom

      zbog svojih imovinskih prava, ali se to

      imperativu zbog izvesnih, naslućenih teš‐

      jednog dana može promeniti. A ako

      koća u izgradnji čamca. Dosad je ova ob‐

      gradiš čamac blizu visoke travnate međe,

      last bila i naseljena. Ljudi su ogradili svoja

      možeš ga bez problema izneti iz šume i

      imanja i podigli kuće, ili još radili na

      između koliba. Ali morao bi da postavljaš

      njima. Protezale su se celim putem, od

      stražu danonoćno, inače će ti sve biti

      potleuša do, uslovno rečeno, grandioznih

      ukradeno. Ili uništeno. Znaš ove varvare.«

      građevina, koje će biti načinjene od bam‐

      On je upućivao na kolibe srušene u od‐

      busovih cepanica i kamena i imaće četiri

      sustvu njihovih vlasnika i na prljanje

      sobe, na dva sprata. Većinom behu u

      malih ribnjaka ispod vodopada i izvora.

      blizini kamenih zdela duž Reke i u pod‐

      Takođe je mislio na krajnje nehigijenske

      nožju planine. Bartonov pregled, dovršen

      navike mnogih uokolo. Nisu koristili male

      dva dana ranije, okončan je procenom od

      poljske nužnike što su ih izgradili različiti

      oko 260, do 261 stanovnika po kvad‐

      ljudi za opštu upotrebu.

      ratnoj milji. Na svaku kvadratnu milju

      »Podići ćemo nove kuće i gradilište za

      ravne površine poljane s obe strane Reke,

      čamac, toliko blizu međe, koliko uspe‐

      dolazilo je približno 2,4 kvadratne milje

      mo«, reče Barton. »Onda ćemo oboriti

      122

      svako drvo koje nam se nađe na putu i

      Pratio je Edvarda I u Francusku, kada je

      probiti se pored svakog ko nam ospori

      kralj napao Gaskonju. Tamo se istakao u

      pravo na put.«

      ratovanju, ako mu je verovati. Kasnije je

      Alisa beše sišla do nekih ljudi, koji su

      bio pozvan u Parlament kao baron Grej‐

      imali kolibe na medi između poljane i bre‐

      stouk, a potom opet otišao u gaskonjske

      gova, i navodila ih je na zamenu. Nikom

      ratove. Bio je u pratnji biskupa Antonija

      ne beše rekla šta namerava. Poznavala je

      Bika, jerusalimskog patrijarha. U 28. i 29.

      tri para koji nisu bili zadovoljni svojom

      godini Edvardove vladavine, borio se

      lokacijom, zbog nedostatka privatnosti.

      protiv Škota. Umro je 1305, bez dece, ali

      Ovi načiniše sporazum i preseliše se u

      je svoje plemićko imanje i baronstvo

      kolibe Bartonove družine, dvanaestog da‐

      ostavio svom rođaku Ralfu, sinu lorda

      na po Uskrsnuću, u četvrtak. Prema opš‐

      Grimtorpa u Jorkširu.

      toj saglasnosti na skupu, nedelja, prvi dan

      Bio je uskrsnut negde duž Reke, među

      proglašena je Danom Uskrsnuća. Ruač

      devedeset odsto Engleza i Škota iz ranog

      reče da bi više voleo da je prvi dan

      četrnaestog veka, i deset odsto drevnih

      nazvan subotom, ili, još bolje, samo Prvi

      Sibarita. Ljudi preko Reke bili su mešavina

      dan. Ali bio je u zoni pretežno hrišćanskoj

      Mongola iz vremena Kublaj‐kana i nekog

      — ili bivšoj hrišćanskoj (mada, jednom

      tamnoputog naroda čiji identitet Grej‐

      hrišćanin, uvek hrišćanin) — pa će se slo‐

      stouk nije znao. Njegov opis odgovarao je

      žiti sa ostalima. Ruač je imao bambusov

      severnoameričkim Indijancima.

      štap pomoću kog je brojao dane zarezavši

      Devetnaestog dana posle Uskrsnuća,

      ga svakog jutra. Štap je bio zaboden u

      divljaci preko Reke su napali. Očito su to

      zemlju ispred njegove kolibe.

      učinili, ni iz kakvog drugog razloga, do što

      Premeštanje grade za čamac stajalo ih

      su poželeli dobru tuču, koju su i dobili.

      je četiri dana napornog rada. Dotle su ita‐

      Oružje su pretežno sačinjavali štapovi i

      lijanski parovi shvatili da su siti teškog

      zdele, jer je bilo malo kamena u oblasti.

      rada. Najzad, zašto ići čamcem drugde,

      Džon od Grejstouka izbacio je iz stroja

      kad je svako mesto verovatno jednako?

      deset Mongola svojom zdelom, a zatim je

      Oni su očito oživljeni da bi mogli da

      dobio udarac u glavu kamenom, i ubod

      uživaju. Inače, čemu alkohol, cigarete,

      vatrom prekaljenog šiljka bambusovog

      marihuana, guma snova i nagost?

      koplja. Probudio se, nag, samo sa svojom

      Otišli su, a da ih na rastanku niko nije

      zdelom — ili, jednom zdelom — uz ovu

      krivo gledao. Čak im je priređena opro‐

      kamenu.

      štajna zabava. Sledećeg dana, dvadese‐

      Drugi čovek ispričao je svoju priču

      tog, godine prve, P.U, dva događaja su se

      pomoću znakova i pantomime. Pecao je,

      zbila, od kojih je jedan rešio jednu zago‐

      kad mu je udicu trgnulo nešto tako

      netku, a drugi postavio drugu, premda to

      snažno, da ga je gurnulo u vodu.

      nije bilo tako važno.

      Isplivavajući, udario je glavom o dno

      Grupa je pošla preko poljane naniže, ka

      čamca i utopio se.

      kamenoj zdeli. Zatekoše dva nova čoveka

      Pitanje šta se događa sa onima koji su

      u blizini zdele, obojicu usnule. Lako su se

      ubijeni u životu posle smrti, dobilo je

      probudili, ali izgledahu uznemireni i zbu‐

      odgovor. Zašto nisu oživljeni u istom

      njeni. Jedan beše visok tamne puti i

      kraju u kom su umrli, bilo je novo pitanje.

      govoraše nepoznatim jezikom. Drugi je

      Drugi događaj bilo je otkazivanje zdela

      bio visok, naočit, mišićav, sivih očiju i crne

      u isporuci podnevnog obroka. Umesto

      kose. Govor mu je bio nerazumljiv, dok

      njega, u cilindre beše strpano šest

      Barton iznenada ne shvati da je govorio

      tkanina. Bile su raznih veliči
    na i mnogih,

      engleski. Bio je to kamberlendski dijalekt

      različitih boja, nijansi i šara. Četiri, očito,

      engleskog, kojim se govorilo za vladavine

      behu izrađena da se nose kao kiltovi.

      kralja Edvarda I, katkad zvanog Dugonogi.

      Mogli su biti pričvršćeni za telo

      Nekoć su Barton i Frigit bili ovladali

      magnetnim umecima u štofu. Dva behu

      zvukovima i načinili izvesne transpozicije,

      od tanjeg, gotovo prozirnog materijala i,

      pa su mogli da kako‐tako razgovaraju sa

      očevidno, behu rađeni za prslučići, iako

      njima. Frigit je čitao opsežni rečnik ranog

      su mogli biti upotrebljeni i u druge svrhe.

      srednjoengleskog, ali nikad nije naišao na

      Mada materijal beše mekan i upijajući,

      većinu reči, ili izvesne gramatičke

      izdržavao je i najgrublje ophođenje i nije

      postupke.

      se mogao seći ni najoštrijim chert ili

      Džon de Grejstouk, rođen je na plemić‐

      bambusovim nožem.

      kom imanju Grejstouk u Kamberlendu.

      Ljudstvo je kolektivno uzviknulo, ushiće‐

      123

      no pronalaženjem ovih »peškira«. Iako su

      Kaz se protivio, ali najzad pristade da

      muškarac i žena dosad bili navikli, ili bar

      ude u čamac. Lice mu je bilo izduženo i

      podnosili nagost, više estete, a manje

      izgledao je vrlo nervozan. Barton, da ga

      prilagodljivi, nalazili su da je opšti prizor

      umiri, reče da ovo nije Zemlja. To je

      ljudskih genitalija ružan ili čak oduran.

      drugačiji svet, kako i sam može videti, ako

      Sada su imali i kiltove, i grudnjake, i

      pogleda uokolo, naročito ka zvezdama.

      turbane. Poslednji će im pokrivati glave,

      Bogovi ne žive u ovoj dolini. Kaz je slušao

      dok im kosa ponovo ne poraste. Kasnije,

      i osmehivao se, premda je još uvek

      turbani će postati obični šeširi.

      izgledalo kao da očekuje da će videti

      Dlake su im se vraćale svugde, izuzev po

      grozno zelenobrado lice i buljave ribolike

      licu.

      oči Kabburganagruebemssa ako se pojav‐

      Bartona je to srdilo. Uvek se ponosio

      ljuje iz dubine.

      svojim dugim brkovima i račvastom

      Na poljani je tog jutra bila gužva oko

      bradom; tvrdio je da mu njihovo

      čamca. Sjatio se svet sa udaljenosti od

      odsustvo čini da se oseća nagim, više

      mnogo milja, jer je sve neuobičajeno bilo

      nego nedostatak pantalona.

      zabavno. Uzvikivali su, smejali se i šalili.

      Vilfreda se nasmejala i rekla: »Meni je

     


    Prev Next
Online Read Free Novel Copyright 2016 - 2026